Forum mladih SDP-a Krapinsko-zagorske županije

Rijetko koja tema plijeni više pozornosti, kako u medijskom prostoru, tako u svakodnevnoj interakciji običnih građana kao što je to slučaj sa nadzornim odborom kao organom društva.

Nadzorni odbor postaje temom broj jedan  i zaokuplja stručne krugove. Istovremeno interes šire populacije postaje  podstrek za svaku dalju analizu problematike.

Nažalost smatram da svaki interes produciran političkim podbačajima ove ili one vrste ne dovodi do razjašnjenja i razumijevanja pojma nadzornog odbora od strane javnosti. Dolazi do serviranja onog što se smatra prikladnim u datom trenutku, a istovremeno se negativno utječe na pojam i evaluaciju nadzornog odbora kao organa društva kapitala od strane širih društvenih slojeva.

Možda je stvar osobne percepcije, no u servilnom društvu svaka kritika biva bespredmetnom.

Bez suštinskih promjena, negativne konotacije koje se vezuju uz svaki nadzorni odbor, bez obzira na njegovu prirodu i stvarni utjecaj u društvu kapitala, neće biti uklonjene.

Specifičnost okoline, promjene političke naravi za koje još uvijek možemo reći da pripadaju nedavnoj prošlosti rezultiraju tek postupnom prilagodbom širih krugova na novo donešenu legislativu. Takvi uvjeti smanjenog dotoka relevantnih informacija "što i kako raditi", uz još uvijek snažno sjećanje na neka prošla vremena rezultiraju negativnim ozračjem koje djeluje na gospodarsko stanje u zemlji.

Gotovo je nemoguće tvrditi da će ulagači pohrliti investirati u dionice društva u zemlji u kojoj nadzorni odbor društva svaki profesionalni debakl opravdava nepoznavanjem ključnih činjenica koje su uzrokovane promašenom poslovnom politikom uprave društva.

Organ zamišljen temeljno kao nadziratelj  poslova društva mijenja u konkretnoj situaciju sliku o sebi i projicira se na zadovoljenje ambicija zaslužnih, te kao čast pojedinca diže ugled u društvu, a istovremeno jamči i određenu financijsku sigurnost.

Navedeno se u najvećoj mjeri odnosi na društva u kojima se u redove nadzornog odbora imenuju  osobe na temelju svoje političke pozadine, na društva čije udjele drži država . Argumentaciju da je izrečeno i istina podupiru događaji iz recentnog razdoblja.

Političke implikacije koje navodim nisu slučajne.

U društvu koje tek mora razviti razgranatu praksu vezanu uz pravo društava uopće, makar i uz sasvim korektno odrađenu pozitivnu legislativu, i političke institucije moraju odraditi svoj dio.

Etički kodeks kao skup neformalnih pravila uvriježenog i prihvatljivog djelovanja trebaju apriori naći svoje mjesto u djelovanju svakog nadzornog odbora, ne kao mrtvo slovo na papiru, već dio strogo osobne percepcije usađene kao odraz religioznog iskustva i nasljeđa, ili kao rezultat korektnog odgoja, uz nužnu nadogradnju koju traži specifična priroda nadzornog odbora kao takvog.

U sustavu moralne anomije svaki poticaj ka boljoj etičkoj osnovi ne smije biti zanemaren. Specifične okolnosti traže posebne mjere, stoga smatram da bi i kazneni sustav trebao adekvatno pratiti problematiku gospodarstva.

Smatram da treba početi od legislative, (nulla poena sine lege), potrebno je postrožiti postojeće kazne i iskazati jasan društveni prijekor svakoj radnji suprotnoj kaznenom zakonu. Ne treba zanemariti i uvođenje novih kaznenih i prekršajnih djela. Ingenioznost potencijalnih prekršitelja normi prihvatljivog ponašanja mora biti pravodobno uočena i primjereno sankcionirana.